Baranja

Ribolov,recepti,primama,ulovi,sve o riboovu i nacinu ulova

HTML Online Editor Sample


    HRANA I PRIMAMA ZA RIBOLOV

    Share

    IvoBaranjac
    Admin
    Admin

    Broj postova : 79
    Join date : 11.01.2012
    Age : 43
    Lokacija : Beli Manastir

    HRANA I PRIMAMA ZA RIBOLOV

    Postaj  IvoBaranjac on sub sij 14, 2012 5:41 pm



    Jedan od najvažnih faktora za uspešan ribolov i dobar rezultat na takmičarskoj pisti bez sumnje je i hrana za primamu. Recepture i smeše strogo su čuvana tajna ne samo velikih svetskih proizvođača sredstava za primame, već i ribolovaca rekreativaca. U rekreativnom sportskom ribolovu često i gola prekrupa ili živinski koncentrat mogu biti „ubistveni“, ali se sve menja iz temelja kada je reč o takmičarskom ribolovu. Tada na scenu stupaju pre svega takozvane fabričke hrane, a danas ih zaista ima na pretek. Ipak, u poslednjih deset godina istakli su se neki proizvođači koja nisu mnogo marili za staru slavu, već su neprestano usavršavali svoje recepture. Danas su daleko ispred svih kompanije „Van den Einde“, „Sensas“, „Milo“...

    Pravilan izbor hrane određuje čitav niz parametara - da li je voda tekuća ili stajaća, plitka ili duboka, bistra ili mutna, topla ili hladna, da li se lovi bliže ili dalje od obale i, svakako, koja se vrsta ribe peca. Kod rekreativnog ribolova odabir hrane za primamu nije od presudnog značaja za uspešan ribolov. Međutim, na takmičenjima je to jedan od najvažnijih faktora. Da bi se riba privukla u zonu pecanja, hrana mora biti bolja i primamljivija od komšijske. Vrhunske takmičarske hrane veoma su selektivne i namenski su pravljene za određene vrste riba.
    Za ribolov na tekućoj vodi hrana treba da je teška i da ostane u zoni ribolova, ali i dovoljno rastresita da vodena struja lako može da otkida i nosi čestice i sa veće udaljenosti privlači ribu do ribolovca. Na tekućoj vodi najčešće je potrebna i veća količina hrane, kao i učestalije dohranjivanje, mada to nije pravilo. U svakom slučaju, treba voditi računa da se prekomernim prihranjivanjem riba ne najede i jednostavno napusti zonu pecanja.


    „BETONIRANJE“ HRANE


    U hranu je gotovo uvek potrebno dodati izvesnu količinu živih crvića, seckanih glista i fuja - larvi. Takmičari često pomešaju crviće, gliste i fuj sa manjom količinom hrane i to „zabetoniraju“ sa glinom, što se pokazalo uspešnim na mnogim vodama. Glina, naime, vezuje hranu i odvlači je na dno, dok voda polako otapa te garnirane glinene kugle i postepeno oslobađa čestice mamca, neprestano provocirajuću ribu i držeći je u zoni hranjenja. Ova vrsta primame priprema se tako što se živi mamci i fuji prostru po plitkoj širokoj tacni i preko njih se pospe glina u prahu. To se radi postepeno i u što tanjim slojevima, kako bi se vlažni crvi ravnomerno uvaljali u glineni prah. Sve se poprska vodom i malo sačeka da se crvići što više sami ukaljaju, a zatim lakim stiskanjem formiraju kugle. Slično se radi i sa specijalnim lepkovima za crviće. Postepenim otapanjem lepka crvići se oslobađaju i svojim mrdanjem izbezumljuju ribu. Da bi na dubokim i brzim vodama ovakve kugle bile što pre i što tačnije usidrene, crvi se zajedno sa lepkom u prahu pomešaju sa izvesnom količinom ispranog i prosušenog šljunka najfinije granulacije i pofajtaju vodom. Kad se u rastresitu navlaženu hranu dodaju crvići, kugle treba formirati neposredno pre prihranjivanja, jer ako takve kugle malo duže odstoje, crvići će se unutar njih razmrdati i učiniti im jezgro rastresitim, pa će se kugle primame raspadati pre nego što padnu na površinu vode.

    Na stajaćim vodama, po pravilu, treba baciti manje količine hrane, ali češće. Pljuskanje hrane o površinu vode i njeno učestalo propadanje kroz sve slojeve vode odličan su način za primamljivanje ribe. Ipak, najvažniji su miris i ukus same hrane. Vrlo je bitno utvrditi i strukturu dna na mestu ribolova. Ako na dnu ima mnogo rastinja, neophodno je da na početku prihranjivanja osnovni sastojak hrane bude glina. Teška hrana sabiće travu uz dno i kasnija prihranjivanja učiniti delotvornijim, a ribolovca lišiti muka oko kačenja udice o travu. Hrana mora da bude dobar prenosilac mirisa i drugih atraktora i mora da stalno iritira ribu, ali ne sme da je zasiti. To se postiže pravilnom granulacijom hrane. Za sitnu ribu hrana treba da bude praškasta, a za krupniju poput prekrupe i najčešće pomešana sa kuvanim žitom, konopljinim semenom ili kukuruzom (šećercem). Bitno je da se sa hranjenog mesta neprestano oslobađaju čestice hrane jer one provociraju ribu i izazivaju je da uzme ponuđeni mamac. Neki ribolovci u tešku dubinsku hranu dodaju piljevinu, pa kako se kugle hrane rastvaraju na dnu, tako se iznad njih formira oblak od čestica hrane. Time se na stajaćicama obezbeđuje prisustvo hrane i u međuvodi, a u tekućoj vodi formira dugačak trag primame.

    Hrana za primamljivanje u proleće
    treba da je bogatija proteinima i živim mamcima, pošto riba nije toliko aktivna i štedi energiju, pa će je privući samo zanosne arome kalorične hrane. Zbog toga se hrani dodaju i razni zaslađivači, a šećer je prava energetska bomba. Jedino se ne sme preterati s količinom arome. Za vreme pune ribolovne sezone, u zavisnosti od vode i vrste ribe, delotvorne su skoro sve vrste hrane i kombinacije mirisa, posebno voćnih, kao i aroma rogača, vanile, meda, kokosa, kikirikija, mente i anisa. U jesen uspešnija je kiselkasta, opora i ljutkasta hrana. Sa većim hlađenjem vode treba ponovo smanjivati količinu prihrane, a prednost davati smešama na bazi životinjske krvi i ribljeg brašna.

    Pošto pojedinim sastojcima hrane treba više vremena da se nakvase, nabubre i doprinesu ukusu i „konzistentnosti“, najbolje je hranu nakvasiti desetak sati pre ribolova. Pravilno nakvašena hrana treba da je rastresita i ne sme da bude gnjecava ili tvrda kao git! Pripremljena hrana uvek se, po potrebi, može doraditi pred sam početak ribolova. Dodatno kvašenje hrane najbolje je obaviti fajtanjem ili iz flaše sa raspršivačem. Nakvašenu hranu treba propustiti kroz sito da bi se dobila ujednačena, rastresita masa. Pravilno navlažena hrana lako se oblikuje u čvrste kugle, ali one moraju da se razmrve čim stisak postane isuviše jak. Dobro pripremljena hrana lako može prilagoditi promeni situacije na vodi: ako riba krene pri površini, dodavanjem u hranu vode dobija se kašasta smeša koja pravi solidan oblak u površinskom sloju vode; ako riba uzima mamac u propadanju ili na dnu - dovoljno je kugle samo jače stisnuti.

    IvoBaranjac
    Admin
    Admin

    Broj postova : 79
    Join date : 11.01.2012
    Age : 43
    Lokacija : Beli Manastir

    Recept za hranu

    Postaj  IvoBaranjac on pon sij 16, 2012 8:39 pm

    Osim boilia i raznojakih sjemenki, za primamljivanje šarana mogu se koristiti i smjese za primamljivanje sastavljene od različitih brašna.

    Na tržištu postoje već gotove mješavine spremne za uporabu, no možete ih i sami izraditi i u tom slučaju savršeno ih prilagoditi tipu vode, vrsti dna i ostalim specifičnim uvjetima ribolova.

    Evo jednog jednostavnog recepta koji nam je dao dobre rezultate u većini situacija:
    - 3 doze krušnih mrvica (od izmiješano kore i sredine kruha)
    - 2 doze kukuruznog brašna
    - 1 doza smjese za pire (krumirove pahuljice)
    - 1 doza brašna od kestena
    - 1 doza smrvljenog kikirikija
    - 1 doza krupno samljevene konoplje
    - 1 doza kuhanog kukuruza

    Ako je dno solidno, potrebno je dodati 3 doze zemlje (iz krtičnjaka ili Terre de Somme).
    U rijekama s vodenim protokom umjerene brzine, dodajte 2 doze PV1.
    U rijekama s vrlo jakim strujama, dodajte 1 dozu gline.
    U svakom slucaju, dodajte u pripremljenu smjesu nekoliko šaka kukuruza koji će poslužiti i za mamčenje.

    IvoBaranjac
    Admin
    Admin

    Broj postova : 79
    Join date : 11.01.2012
    Age : 43
    Lokacija : Beli Manastir

    Kako izraditi pelete

    Postaj  IvoBaranjac on pon sij 16, 2012 8:41 pm

    Za izradu peleta, neophodno je posjedovati specijalnu opremu za izradu boilia (pištolj, stol…). Potrebno je nabaviti granule koje se koriste za prehranu pilića (prva dob), a zatim ih samljeti uz pomoć miksera.

    U tako dobiveno brašno doda se 6 jaja po kilogramu granula i jedna konzerva inćuna u ulju koje je potrebno prethodno usitniti. Zatim se sve mijesi dok se ne dobije glatko i gipko tijesto s kojim se napuni pištolj, odgovarajući promjer izlaznog konusa je 8 do 10 mm.

    Sušenje i formiranje peleta

    Potom se realiziraju crijeva koja se ne kraju ostave sušiti jedno desetak dana na nekom situ ili mrežastoj podlozi kako bi zrak mogao slobodno cirkulirati.

    Kada se crijeva savršeno osuše, dovoljno ih je izlomiti na komade da se dobiju peleti koji se poslije mogu koristiti za primamljivanje bilo da se lovi sa bird food hranom, sjemenkama kukuruza ili boiliama.

    vojna
    Vip
    Vip

    Broj postova : 11
    Join date : 14.01.2012
    Age : 39
    Lokacija : bilje

    PRIMAMLJIVANJE RIBE HRANOM

    Postaj  vojna on sub sij 21, 2012 12:03 pm




    Ciprinidne (šaranske) vrste riba imaju izrazito razvijeno osjetilo mirisa i okusa koje im služe za pronalaženje hrane. Ćulo mirisa smješteno je na glavi u parnim njušnim jamicama ili kanalićima s po dva otvora. Čulo okusa ne nalazi se samo u ustima, već po usnama, brkovima, gornjem i donjem dijelu glave, te na bočnoj prugi. Ribe mogu hranu namirisati i osjetiti njen sastav i okus na velikoj udaljenosti, naročito nizvodno od izvora hrane. Pomoću ovih osjetila razlučuju da li im je hrana zanimljiva ili nije.

    Kad dođemo loviti na neko mjesto najčešće ne znamo da li tu trenutno ima, koliko i kojih vrsta riba. Moguće je da u blizini nema ni jedne ribe, ili da one pobjegnu ako nas primjete ili ih na drugi način uznemirimo. Ako samo bacimo udicu s mamcem, to može privući samo neku obližnju ribu ili onu koja slučajno naiđe. Da bi privukli više riba i iz veće udaljenosti potrebno je primamljivati ribljom hranom koja ima intenzivne okuse i mirise.

    Sve što određena vrsta riba jede može poslužiti kao primama i kao mamac. Za primamljivanje ciprinida najčešće se koriste kruh, sjemenke i brašno, uz dodatak sastojaka s intenzivnim mirisom i okusom, te bojila. Ti dodaci mogu biti prirodni (vanilija, rogač, pržene sjemenke suncokreta, pržene sjemenke konoplje, anis, med, šećer, vosak, prženo kukuruzno brašno) ili umjetne. Kruh se koristi namočen, iscijeđen i usitnjen na sitne komadiće (prosijan). Od sjemenki koriste se krušarice (pšenica, ječam, raž, zob), kukuruz, grašak, proso, riža, lan i dr. Sjemenke mogu biti sirove, pržene ili kuhane, a koriste se čitave ili mljevene u šrot ili brašno iz čega se radi tijesto ili žganci. Postoji čitav niz suhih smjesa za primamljivanje, kao i gotovih pasta ili tijesta za primamljivanje i ribiolov.

    Suhe smjese dovoljno je navlažiti, izmiješati i napraviti veće i manje kugle. Kod pripreme ovih smjesa dobro je u njih dodati određenu količinu sitnog šljunka ili drobljenog kamena sitne granulacije. Kamen će otežati smjesu i nastale kugle će lakše i brže potonuti na dno. Osim kamena, dobro je dodati nešto brašna (pšeničnog, kukuruznog, i sl.) kako bi se povećala ljepljivost smjese. U smjesu se može dodati i namočeni, iscijeđeni i prosijani, odnosno usitnjeni kruh.

    Vodu u smjesu treba dodavati postupno i miješati dok se ne dobije konzistencija kod koje će kugle biti dovoljno čvrste i neće se u vodi odmah raspasti. Prije no što počnemo izradu kugli u smjesu se može dodati crviće ili komadiće glisti i lagano promiješati. Neke kugle od smjese trabaju biti veličine naranče, a neke dvostruko manje.

    Velike kugle (6-8 komada) traba lagano ubaciti u vodu, najbolje u blizini neke prirodne prepreke ili zaklona u vodi na površinu otprilike 2x2 m.

    Udicu s mamcom treba postaviti 2-3 metra nizvodno od hranjenog područja, na dubini od desetak centimetara iznad dna. Na vodi bez toka (jezeru) udicu postaviti u blizini hranjenog područja tako da se hranjeno područje nalazi imeđu obale i udice.

    Voda lagano rastvara kugle i hrana se širi nizvodno, a na jezeru kružno na sve strane. Ribe koje dolaze prema hrani uvijek dolaze tako da se kreću uzvodno. Prije nego dođu do kugli s hranom trebaju naići na udicu s mamcem. Na jezeru ribe koje se nalaze u središti vode prije nego dođu do hrane trebaju naići na udicu s mamcem, a isto tako i one koje dolaze sa strana uz obalu. Područje hranjenja ne treba biti daleko od obale, nego što je bliže moguće (vodeći računa da je na dovoljnoj dubini).

    Od početka primamljivanja do pojave prvih grizova može proteći izvjesno vrijeme, od nekoliko minuta pa do nekoliko sati. U međuvremenu hranjeno područje treba dohranjivati s 2-3 manje kugle svakih pola sata i jednom većom svaki sat vremena. (U nekim uvjetima, npr. brža ili veća voda, hladnije vrijeme, lošiji vremenski uvjeti i sl. potrebno je intenzivnije i češće dohranjivanje).

    Kad riba počne gristi, ne treba prestati s dohranjivanjem, već svakih 15-30 minuta ubaciti po jednu malu kuglu, a ako intenzitet grizova pada, treba jače dohraniti.

    Ponekad i uz vrlo izdašnu primamu nema ni griza na mjestu gdje riba inače grize. Može biti pogrešan period dana ili jednostavno taj dan riba ne grize. Često puta neka riba ne grize zbog prisustva većeg grabežljivca u blizini.

    Najčešće pogreške kod primamljivanja:

    Kugle su prelagane i ne tonu na dno, već plutaju i voda ih nosi. U smjesu treba dodati sitnog šljunka ili kamena.

    Kugle su mekane i brzo se raspadaju. U smjesu ste dodali previše vode ili niste dodali brašna. Dodajte još suhe smjese i brašna.

    Kod primamljivanja samo kruhom kruh pluta po površini. Niste ga dovoljno dugo namakali i dobro istisnuli. Kruh dobro namočite i iscijedite, najlakše kroz najlonsku čarapu, a zatim ga protisnite kroz sito ili dobro izmrvite. Dodajte sitnog šljunka ili kamena i brašna da bobijete na težini i ljepljivosti.

    Kruh ste razbacali po preširokom području i on pluta po površini, te ga voda odnosi. Nakon nekoliko minuta u hranjenom području nema više ni traga primami, a ni ribama, jer su one otišle nizvodno za primamom. U brzu i jaku struju ne bacajte primamu, jer će je voda odnijeti i za sobom odvući ribe. Primamu možete postaviti u mrežastu vreću i spustiti je na željeno mjesto.

    Ubacili ste previše primame odjednom. Riba je sita i ne grize.

    Ubacili ste primamu ispred sebe na mjesto gdje lovite. Nema griza, jer struja vode odnosi primamu nizvodno.

    Ubacite primamu nekoliko metara uzvodno od mjesta gdje lovite ili se premjestite nešto nizvodno.

    Ubacili ste dosta primame, ali ništa ne grize. Možda ste koristili pljesnjivi kruh, užeglo brašno, ukiseljen kukuruz, ili vam jednostavno ruke imaju jak miris po nafti, cigaretama i sl. Ribe vole ugodne i aromatične okuse i mirise, i nikako neće uzeti užeglu, kiselu, ljutu, slanu, paprenu ili pokvarenu primamu. Bacajući takvu primamu samo ste ih otjerali. Ako nemate kvalitetnu primamu, ne bacajte u vodu ni takvu, jer ribe nisu čistači otpadaka.


    [b]

    Sponsored content

    Re: HRANA I PRIMAMA ZA RIBOLOV

    Postaj  Sponsored content Today at 3:00 am

      Similar topics

      -

      Sada je: čet pro 08, 2016 3:00 am.