Dunav kod Baranje
Rijeka Dunav izvire u Schwarzwaldu (Njemačka) i samo dijelom prolazi kroz Hrvatsku i Baranju, nekih 51 km.Kao i rijeka drava i Dunav je tijekom svoje novije povijesti preptrpio niz izmjena u svojem toku.Od hrvatsko-mađarske državne granice do utoka u Dravu skraćen je za gotovo 19 km(19-20 st.).Zbog plovidbe često mu je mijenjan tok više puta su bile presječene njegove krivine a obala se pojačavala kamenom i fašinama kako bi se zapriječilo njeno odronjavanje i poplave u zaobalju.Željeni pravac toka postiže se gradnjom tzv. Pera(ili napera, špornjeva).Zbog tih i drugih intervencija inaktivirani su mnogi stari vodotoci o kojima su saznanjavrlo oskudna.Promjene koje su se dogodile u zaobalju Dunava nesumnjivo su se odrazile na reži mvoda i u njegovim dunavcima.Osim dunavaca uz obalu Dunava nailazimo i na brojne ritske utoke koje korespondiraju i kao dovodnici i kao odvodnici naplavnih voda.Nazivamo ih fokovima.Veći broj fokova naći ćemo uz obalu Zoorezervata «Kopački rit»:Pač-fok, Hulo-fok, Dombo-fok, Kovač-fok, Žemža i Galješnica.Spomenimo pješčane sprudove, dunavske otoke(Ade), strme obale i duboke limane u kojima se skriva samo velika riba.Sve te hidromorfološke tvorevine određuju osobnost rijeka Dunava i Drave kao tipične nizinske rijeke uz to i posebno zanimljive i privlačne.Ribolovci iz Hrvatske i drugih država dolaskom na obale rijeka uvijek postavljaju ona hipotetska pitanja:»gdje se na kojem mjestu i u koje vrijeme može uloviti riba».Ribari su bili u prednosti, jer im je o ulovu ovisila sadašnjost i budućnost pa su revnosno pratili(godišnja) klimatska kolebanja, posebice dolazak poplave.Na osnovu nailaska polplave mogli su procijeniti kakva će biti ribolovna godina.Športskim ribolovcima, ukoliko ne poznaju nekog ribičkoga «mahera» ujedno i vodiča s Dunava,koji je u stanju da namiriše ribu na nekom njemu znanom lokalitetu, uspjeh ribolova ovisiti će uglavnom od sreće stoga nijedan napisani športsko-ribolovni vodič, pa pisao ga i onaj najiskusniji ribolovac,neće dati zadovoljavajuće odgovore.Ribe nesumnjivo još uvijek ima u Dunavu i Dravi unatoč skeptičkih mišljenja.Možda nekih vrsta manje, neke nestaju iz objektivnih razloga(kao npr. morune, pastruzi, kečige).Kod drugih vrsta populacija je manja zbog utjecaja stranih vrsta na resurs prehrane i mrijesta,te zapuštenog mrijesnog područja,posebno Kopačkog rita.Malo tko se danas sjeća zlatnog karaša,sve je mnaje divljeg šarana, no zato se pojavio sivi i bijeli tostolobik, famozna babuška, pastrvski grgeč, američki somić sunčanica itd.No i to je riba koju treba pronaći i uloviti.Na rijeku Dunav i Dravu moguće je doći iz raznih pravaca.Ceste su relativno dobre i asfaltirane.S jedne strane od Osijeka prema Bilju i Batini ili od Osijeka prema selu Sarvaš i Aljmašu.Za povoljnog vremena od Sarvaša do vikend naselja «Ušće Drave».U svezi riboova na Dunavu poznata su tri mjesta:Selo Batina(Zeleni otok), Ribički dom «Sunjok čarda», vikend naselje «Ušće Drave» i selo Aljmaš.Na ovim mjestima ribiči i ribički vodiči imaju motorne čamce, kojima kreću u ribolov.Poznata ribička mjesta su :Ušće Drave, Hulovo, izlaz iz Vemeljskog dunavca, obala kod Milšvala, utok Petreškog dunavca, utok-odtok Monjoroškog i Zmajevačkog dunavca, Dunav kod «Zelenoga otoka», Batina itd.
Rijeka Dunav izvire u Schwarzwaldu (Njemačka) i samo dijelom prolazi kroz Hrvatsku i Baranju, nekih 51 km.Kao i rijeka drava i Dunav je tijekom svoje novije povijesti preptrpio niz izmjena u svojem toku.Od hrvatsko-mađarske državne granice do utoka u Dravu skraćen je za gotovo 19 km(19-20 st.).Zbog plovidbe često mu je mijenjan tok više puta su bile presječene njegove krivine a obala se pojačavala kamenom i fašinama kako bi se zapriječilo njeno odronjavanje i poplave u zaobalju.Željeni pravac toka postiže se gradnjom tzv. Pera(ili napera, špornjeva).Zbog tih i drugih intervencija inaktivirani su mnogi stari vodotoci o kojima su saznanjavrlo oskudna.Promjene koje su se dogodile u zaobalju Dunava nesumnjivo su se odrazile na reži mvoda i u njegovim dunavcima.Osim dunavaca uz obalu Dunava nailazimo i na brojne ritske utoke koje korespondiraju i kao dovodnici i kao odvodnici naplavnih voda.Nazivamo ih fokovima.Veći broj fokova naći ćemo uz obalu Zoorezervata «Kopački rit»:Pač-fok, Hulo-fok, Dombo-fok, Kovač-fok, Žemža i Galješnica.Spomenimo pješčane sprudove, dunavske otoke(Ade), strme obale i duboke limane u kojima se skriva samo velika riba.Sve te hidromorfološke tvorevine određuju osobnost rijeka Dunava i Drave kao tipične nizinske rijeke uz to i posebno zanimljive i privlačne.Ribolovci iz Hrvatske i drugih država dolaskom na obale rijeka uvijek postavljaju ona hipotetska pitanja:»gdje se na kojem mjestu i u koje vrijeme može uloviti riba».Ribari su bili u prednosti, jer im je o ulovu ovisila sadašnjost i budućnost pa su revnosno pratili(godišnja) klimatska kolebanja, posebice dolazak poplave.Na osnovu nailaska polplave mogli su procijeniti kakva će biti ribolovna godina.Športskim ribolovcima, ukoliko ne poznaju nekog ribičkoga «mahera» ujedno i vodiča s Dunava,koji je u stanju da namiriše ribu na nekom njemu znanom lokalitetu, uspjeh ribolova ovisiti će uglavnom od sreće stoga nijedan napisani športsko-ribolovni vodič, pa pisao ga i onaj najiskusniji ribolovac,neće dati zadovoljavajuće odgovore.Ribe nesumnjivo još uvijek ima u Dunavu i Dravi unatoč skeptičkih mišljenja.Možda nekih vrsta manje, neke nestaju iz objektivnih razloga(kao npr. morune, pastruzi, kečige).Kod drugih vrsta populacija je manja zbog utjecaja stranih vrsta na resurs prehrane i mrijesta,te zapuštenog mrijesnog područja,posebno Kopačkog rita.Malo tko se danas sjeća zlatnog karaša,sve je mnaje divljeg šarana, no zato se pojavio sivi i bijeli tostolobik, famozna babuška, pastrvski grgeč, američki somić sunčanica itd.No i to je riba koju treba pronaći i uloviti.Na rijeku Dunav i Dravu moguće je doći iz raznih pravaca.Ceste su relativno dobre i asfaltirane.S jedne strane od Osijeka prema Bilju i Batini ili od Osijeka prema selu Sarvaš i Aljmašu.Za povoljnog vremena od Sarvaša do vikend naselja «Ušće Drave».U svezi riboova na Dunavu poznata su tri mjesta:Selo Batina(Zeleni otok), Ribički dom «Sunjok čarda», vikend naselje «Ušće Drave» i selo Aljmaš.Na ovim mjestima ribiči i ribički vodiči imaju motorne čamce, kojima kreću u ribolov.Poznata ribička mjesta su :Ušće Drave, Hulovo, izlaz iz Vemeljskog dunavca, obala kod Milšvala, utok Petreškog dunavca, utok-odtok Monjoroškog i Zmajevačkog dunavca, Dunav kod «Zelenoga otoka», Batina itd.